BRAJEVO PISMO – originalno i zvanično pismo za slijepe
LUJ BRAJ - LOUIS BRAILLE, 1809 - 1852
Luj Braj je rodjen 4. januara 1809. godine u selu Kuvre u Francuskoj, kao četvrto dijete od oca Simona Renea Braja i majke Monik Baron.
Godine 1812, igrajući se, u očevoj radionici povrijedio je oko. Pohađao je mjesnu školu gdje je svojom bistrinom i pronicljivošću iznenađivao učitelja, a gdje je mogao steći samo nešto verbalnog i formalnog znanja.
Često je kod kuće izrađivao rese za orme što je doprinijelo izvanrednoj spretnosti ruku. U podučavanju Luja sem oca učestvovao je i otac Poli, sveštenik crkve Sv. Petra iz Kuvrea.
Luj Braj se upisao u Kraljevski zavod.
Iako u skromnim uslovima škola je omogućavala slijepim dječacima i djevojčicama da uče gramatiku, istoriju, aritimetiku, muziku i da stiču životne vještine i zanate.
Sa 15 godina povjereno mu je da podučava mlađe od sebe.
Bio je veoma svestran. Svirao je tri instrumenta.
U šesnaestoj godini već je zamislio reljefno pismo.
Stvoreni su uslovi da štićenici Kraljevskog zavoda koriste Brajevo pismo. Uvođenjem pravila za pisanje velikog slova i modifikacija u pravopisu, Brajev sistem je zaokružen 1837.godine kada je i predstavljen javnosti.
Luj Braj se razbolio od tuberkuloze i umro 6. januara 1852. godine. Sto godina kasnije, posmrtni ostaci su premješteni u Pariz i sahranjeni u Panteonu, domu francuskih nacionalnih heroja.
Brajevo pismo je 1854. godine službeno prihvaćeno u Francuskom parlamentu kao jedino zvanično pismo za slijepe i od tada počinje da se širi svijetom.
U Parizu je 1878. godine na Svjetskom kongresu predloženo da se Brajevo pismo prilagodi jeziku i pravopisu za svaku zemlju.
Evropske akademije nauka i umjetnosti pismo su proglasile najvećim tehničkim otkrićem XIX veka.
Osnova Brajevog pisma je šestotačka.
Kombinacijom tačaka mogu se dobiti 63 znaka.
U tom broju sadržana su sva slova,skraćenice, znakovi interpunkcije, arapski i rimski brojevi, muzički, matematički, hemijski i svi ostali znaci. Tačke su izdignute i slijepi ih čitaju vrhovima prstiju. U pismu nema pisanih i štampanih slova. Razmak ili prazan prostor je nepisan znak. Šestotačka je pravougaonog oblika. Tačke se označavaju rednim brojevima od 1 do šest. Šestotačka vertikalno ima dvije kolone lijevu i desnu, a horizontalno tri reda gornji, srednji i donji. Lijeva kolona se sastoji od prve, druge i treće a desna od četvrte, pete i šeste.
Gornji red se sastoji od prve i četvrte, srednji red od druge i pete i donji red od treće i šeste.
Kako je Luj Braj kombinovao. Kako je došao do prvih slova.
Kombinovanjem tačaka gornjeg i srednjeg reda sa lijeve strane dobio je tri znaka. Postupak je primjenio i na desnoj strani i dobio nova tri znaka.
Nastavio je da kombinuje tačke gornjeg i srednjeg reda.
Kombinujući izostavljao je znake za koje je postojala sumnja da može doći do zamjene.
Izostavio je pet znakova tri, četiri, pet, šest i petnaest.
Dobio prvi red abecede.
Dodavanjem treće tačke dobio je sledećih deset slova abecede.
Dodavanjem šeste tačke dobija i zadnj red slova abecede.
Sledećih godina Luj Braj je radio na matematičkoj notaciji. Dodavanjem znaka za broj:
– treća, četvrta, peta i šesta ispred znakova prvog reda dobijamo znak za broj.
